Prijateljica me pozvala na kafu i pogledala me u oči drugačije nego ikada prije: Zasjela sam za stol i sve je stalo na sekundu
Te subote dogovorile smo se kao i obično – ista kafana, isti stol, ista narudžba. No čim sam sjela, Lejla me pogledala kao da skriva cijeli jedan svijet bola iza trepavica. Sve što sam do tada znala o njoj, o nama, činilo mi se odjednom krhkim kao porculan – znala sam, nešto je neizrečeno visjelo u zraku.